Menu
Gejmanje na Linuxu

Gejmanje na Linuxu

Potaknut prubuđenim žarom za pisanjem, sjetih se teme o kojoj sam već htio pisati kakvih desetak godina ranije, no pogledom unazad sada shvaćam da bi takav tekst, pisan prije desetak godina zvučao i realno gledano, bio iznimno lako okarakteriziran kao ekstatično trabunjanje entuzijasta. Ne samo to, nego i sadržajno bi bio prilično tanak.

OK, deset godina je prošlo pa da vidimo je li se što promijenilo, ili sam i dalje nepopravljivi ekstatični entuzijasta.

Iskreno, volio bih da me se takvim i dalje smatra (čitaj: kriza srednjih godina).

Za početak, vjerujem da ste svi znate što je Linux. Ukoliko ne znate, u najkraćim crtama, kada govorimo o dektop računalima, riječ je o nažalost još uvijek alternativnom operativnom sustavom. Glavne prednosti Linuxa su stabilnost i sigurnost, ali i cijena. Naime 99% Linux distribucija su posve besplatne za korištenje, kako za privatne korisnike, tako i za komercijalne. Kao desktop operativni sistem ne zaostaje za Windowsima niti malo, čak posve suprotno, usudio bih se reći da je bolji u mnogim segmentima. Nažalost, zbog softverske podrške, a pritom mislim na komercijalne alate i softversku podršku proizvođača hardvera, još uvijek je nekako po strani, iako moram priznati i po tom pitanju se stvari kreću na bolje i to prilično značajno u posljednjih par godina.

Ako se pitate što je onda drugačije po pitanju igara, imam samo jednu riječ:

 

Kada je krajem 2013. godine izašao iz beta testiranja, SteamOS je dočekan prilično mlako, iako je Gabe Newell, vlasnik i direktor Valve-a hrabro izjavio da budućnost gejmanja je Linux, stvari ipak nisu bile toliko ružičaste. U samim počecima, igre na SteamOS-u u usporedbi sa Windowsima su u prosjeku radile 10-15% sporije. Iako krivica ne leži u samom Linuxu, već prvenstveno u drajverskoj podršci proizvođača hardvera, ali i piscima igara koji su postojeće Windows igre doslovno portali na Linux sa minimalno truda. U računicu treba dodati i najvjerojatnije neiskustvo sa OpenGL-om, s obzirom da na tržištu PC igara već dugi niz godina apsolutno dominira Micorosftov DirectX, podbačaj u performansama nije uopće bio toliko neočekivan. No nevjerojatno je koliko jedan “Fuck you Nvidia” izgovorenog od oca Linuxa, Linusa Torvaldsa može promijeniti situaciju. Podrška proizvođača grafičkih kartica je značajno poboljšana i situacija se pomalo počinje okretati u korist Linuxa. Iz prve ruke vam mogu reći da gejmanje na Linuxu je prilično ugodno iskustvo, iako i dalje zbog proizvođača igara i njihove volje za portanjem igara na Linux još uvijek se možete osjetiti malo zapostavljenim ukoliko se odlučite za gejmanje na Linuxu.

Pa dobro što je zapravo SteamOS?

Ako se uputite na stranice Wikipedije, doznati ćete da je SteamOS “Debian based operating system” (Debian= jedna od prvih i osnovnih distribucija Linuxa). Iako u svom nazivu SteamOS ima upravo onaj “OS” to ne znači da morate instalirati upravo taj operativni sustav. Steam će kao aplikacija raditi gotovo na svim distribucijama Linuxa, dakle vrlo slično kao i na Windowsima.

Nekakav daljnji opis nije ni potreban, jer jednom kad pokrenete Steam dočekati će vas identične opcije kao i na Windowsima.

Važno je naglasiti kako ipak za ugodno igranje treba skinuti i instalirati najnovije drivere grafičke kartice (AMD ili Nvidia).

I to je više manje to.

Lista igara koju možete igrati na Linuxu je prilična, no isto tako treba reći da dobar dio AAA naslova ipak nećete moći igrati. No ipak postoji skriveni as u rukavu koji se zove “Steam Play”. Riječ je o dodatnom layeru, baziranom na “WINE” aplikaciji (molim pozornost, “WINE je akronim za “Wine Is Not Emulator) koji omogućava igranje ali i pokretanje drugih aplikacija nativno pisanih za Windows na Linuxu. Lista igara koje su prošle uspješna testiranja unutar  Steamovih lasboratorija je svakim danom sve duža.

No što to sve znači na konkretnom primjeru i ustvarnom svijetu korisnika?

Recimo da jedna od prvih igara portanih na Linux platfromu je bio Team Fortress 2. S obzirom da je to Valve-ova igra, posebno su se potrudili da port bude načinjen kako treba. Igra na starijem hardveru bolje radi na Linuxu nego na Windowsima. Doduše s obzirom da je riječ o starijoj igri, na današnjem hardveru igra će raditi dobro kako god okrenete.

 

 

 

S obzirom kako sam s vremenom postao frik po pitanju simulacija, ugodno me iznenadila mogućnost igranja Arme 3 na Linuxu. Nisam izdržao i instalirao sam je na Linux.Iako je riječ o portu kojeg ne odrađuje Bohemia Software (originalni tvorac igre) nego 3rd party firma, usuditi ću se reći da su napravili izvrstan posao. Igra radi jednako kao i na Windowsima, s razlikom da oscilacije u frame rateovima su daleko manje nego u Windowsima. No treba naglasiti da iako je igra portana na Linux, a s obzirom da port radi 3rd pary ekipa, aktualna verzija na Linuxu je za broj manja, nego na Widnosima (za vrijeme pisanja teksta Windowsi su imali 1.86 verziju, dok na Linuxu aktualna verzija je 1.85). Dakle, ako ništa drugo dokazano je da Linux ne zaostaje za Windowsima radi Linuxa nego isključivo radi proizvođača igara, što je i razumljivo kada se pogleda sa stajališta proizvođača igara.

 

 

 

Naime pogled na Steramovu dostupnu statistiku otkriva nam da 97% igara koje se igraju na Steamu, igraju se upravo na Windows platformi pa nekakvim slijedom, da ste i sami pisac igara, pisali bi je za platformu gdje imate veću mogućnost prodaje.

 

 

 

No ako neće brdo Muhamedu, Muhamed će brdu pa se mora priznati da priličan broj indie igara, ako ne i većina, dostupan za Linux platformu. E sad nama starkeljama, indie igre i nisu možda toliko zanimljive, no gledajući prema svojem podmlatku, preilijepa grafika nije uopće mjerilo da li je neka igra zanimljiva ili ne. Možda najbolji primjer iznimno popularni Minecraft, ali i igra “Undertale” koja kao i Minecraft kao da je prošla kroz vremenski stroj i iz 80-tih godina sletjela u 2010-te. Doslovno 8-bitna grafika, upravo ista kakvu sam ja uživao prije 35 godina na ZX Spectrumu, a moj mali ne može prestati igrati ju.

 

 

I upravo je tu poanta cijelog ovog članka.

Dakle, suludo je očekivati odbacivanje Windowsa i prihvat Linuxa preko noći. Međutim kada mlađe generacije od malena naviknu na alternativu, ta alternativa za 20tak godina postaje mainstream. Usudio bih se reći da upravo iz istog razloga Windowsi su danas mainstream na kućnim računalima jer smo sami prije 20tak i više  godina imali Windowse samo zato jer su se na njima mogle igrati igre. Za sigurnost nismo marili jer sva naša računala su tada bila izolirani otoci, što danas nije slučaj zbog mreže svih mreža, odnosno interneta.

Umješajmo u cijelu priču sve moguće EULA-e koje danas samo što ne pitaju lijevi bubreg u slučaju potrebe, nedostatak privatnosti nad samim podacima na vašem hard disku kao i sve većim prijetnjama zloćudnog softvera i nije teško zamisliti, jednom kada informatička opismenjenost dosegne kritičnu masu, da će sigurnost, a ne blještavi botunčići postati prvo mjerilo u izboru kućnog računalstva. Osobno smatram da svaki odgovorni roditelj bi trebao razmišljati i o virtualnoj sigurnosti podmlatka, a ne samo dali će mu Jozo oteti novac za marendu.

Odgovorno tvrdim, Linux je budućnost, a vrijeme će potvrditi da li sam bio u pravu.

No Comments

Leave a Comment

Only registerd members can post a comment , Login / Register